Pòpchi
Adapta
The special thing about this doll is that it has been baptized. E pòpchi aki a wòrdu batisá, esei ta hasi’é speshal. E tin un nòmber, un padrino i madrina. E tradishon di batisa pòpchi ta un indikashon ku influenshanan strañero ta desaroyá nan mes karakterístikanan ku tempu na Kòrsou. E rito Katóliko Romano aki a bira kompletamente di Kòrsou. Ta batisá e pòpchi den nòmber di e angua, e hilu i e prèkè. Iglesia Katóliko Romano semper tabatin hopi influensha riba e isla i a bringa aktivamente kontra e kultura afrokurasoleño. E pòpchi aki ta prueba ku nan no a logra kompletamente.
Listen to the podcast
2:27 min
“E tradishon di batisá un pòpchi ta pas ku mi paso nunka mi a duna lus – anto awor mi por ta e madrina di un pòpchi.”
- Ersilia Pietersz-Martina
Mi nòmber ta Ersilia Pietersz-Martina – pero tur hende konosemi komo Chila. E tradishon di batisá pòpchi ta un bieu. Damanan ku no tabata por a haña yu di nan mes por a batisá un pòpchi i di e forma ei nan ta bira madrina di e pòpchi. Komo den mi kaso: mi tin dos yu pero mi no a duna lus na nan. Mi tin dos yu muhé, un tin 35 aña i un di 41 aña. Mi ta hopi kontentu ku nan, mi stima nan hopi. E tradishon di batisá un pòpchi ta pas ku mi paso nunka mi a duna lus – anto awor mi por ta e madrina di un pòpchi. Di e forma ei mi por biba nos tradishonnan. Mi ta sintimi orguyoso tur biaha ku nan pidimi para madrina pa un pòpchi. Den e kaso aki mi ruman hòmber a traha e pòpchi di paña aki. Mi gusta ora nan ta trahá di paña, e ta hasi’é mas tradishonal, mas real, mas outéntiko. Mi tin un pòpchi ku tin mi koló di kueru dùs di bèrdat mi ta sintimi parti di e pòpchi. Su nomber ta Chófilo. Mi a dun’é un nòmber bieu. E ta un nòmber bieu pero nos mester bai bèk na e tempunan aya pues mi no por dun’é un nòmber moderno – p’esei mi a yam’é Chófilo.
Obra di arte
Adapta
E obra di arte aki ta trahá dor di e artista kurasoleño Philippe Zanolino. El a usa pida pida glas ku a laba bin kantu na e playanan di Kòrsou. E pidanan di glas ta prueba arkeológiko ku un tempu Kòrsou tabata e sentro di e komersio transatlántiko. Barkunan ku tabata krusa e Osean Atlántiko tabata trese solamente bibida alkohóliko paso awa di bebe tabata daña den 4 dia. E skèrfnan di glas di e bòternan ku a wòrdu tirá den laman tabata keda di pòlish den fondo di laman den pidanan suave similar na prenda. E ta opvio ku bòternan di biña tabata blou den siglo 18. E yu hòmber di Phillippe Zanolino ta konta nos tokante e playa kaminda su tata a siñ’é mira loke otronan no por mira.
Listen to the podcast
2:27 min
"Ora nos tabata landa mi tata tabata piki tur e piedranan anto e tabata bisa: “Wak! Bo ta wak e kara den esaki?” anto e tabata kolekshoná tur."
- Giovanni Zanolino
Mi nòmber ta Giovanni Zanolino. Mi ta yu di Philippe Zanolino i mi tambe ta un artista. Kresiendo ami ku mi tata tabatin un relashon hopi fuerte; mi tambe ta un artista pues mi a sigui den su pasonan. Asina leu ku mi ta kòrda mi a wak e traha riba mayoria di su kolekshonnan. Esaki ta un hopi spesial paso e tabata bai nèt dilanti di nos kas den Penstraat, un kaya históriko na Kòrsou. Ora nos tabata landa semper e tabata piki tur e piedranan anto semper e tabata bisa: “Wak! Bo ta wak e kara den esaki?” Of “Bo ta wak esaki den esei?” anto e tabata kolekshoná tur.
Anto un dia el a krea tur e eskulturanan aki ku nan ku el a yama ‘E Guereronan di Amor’, e ta un serie hopi dibertido ku el a traha. Mi kièr sa el a traha riba nan pa un aña i mei, kisas dos aña. El a traha mas o ménos tresshen di e ophetonan aki. Awor aki e ta trahando riba Guereronan di Amor tamaño mediano.
Tabata hopi agradabel pa mira e forma den kua un artista ta mira diferente kos den opheto, el a siña ami tambe pa wak mas profundo. Mi tambe tabata ke impreshoná mi tata ora mi tabata wak un piedra kier men nos tur tabata bai buska piedra ku tabata parse algu. 90% di bia nos tabata robes anto e ora ei e, for di nada, tabata haña tur e ophetonan mágiko aki. El a siñami kon pa buska e tesoronan ku ta rondoná nos i ku Dios ta e berdadero artista.
Manga
Adapta
A haña e manga aki riba e plantashon bieu di lanthùis Girouette. Posiblemente e ta duna nos un bista riba kon bida diario tabata riba e plantashonnan di Kòrsou. Hendenan sklabisá tabata hasi trabou pisá bou di sirkumstansianan difísil sin risibí pago. Pasobra tabatin sekura frekuentemente tabatin un skarsedat di kuminda hopi biaha. E fuente di kuminda mas importante tabata e plantashon di maishi chikí. Despues di e abolishon di sklabitut e plantashonnan i lanthùisnan a dekaí. Loke a keda ta maishi chikí ku te awe ta un ingrediente importante den e kushina lokal. Kòki Kris Kirindongo ta konta nos kon e ta usa e manga.
Listen to the podcast
2:27 min
"Pa ami kushinamentu no ta solamente algu ku bo ta hasi ku bo mannan i un resèpt. E sintimentu ku bo ta pone aden ta hopi importante pa e smak.”
- Kris Kirindongo
Mi yama Kris Kirindongo. Mi ta lider di Vittle, un movementu di arte. E nòmber Vittle Art ta bin di e palabra ‘vittles’ ku ta un palabra di antaño representando tur loke bo por kome òf bebe. Nos ta present’é den un forma artístiko. Pilon ku stamper ta dos di e elementonan di mas importante den nos kushina tradishonal. Mi ta usanan tur dia pa machiká konofló pero tambe e yerbanan pa sasoná. Bo por usa e stamper pa separá e maishi chikí for di e tòp di e mata pero bo mester machik’é despues. E manga tin mas nifikashon ku djis algu funshonal i físiko. Tin un parti emoshonal mará n’é tambe. Pa ami kushinamentu no ta djis algu ku bo ta hasi ku bo mannan i un resèpt. E sintimentu ku bo ta hinka den dje ta algu hopi importante pa e smak.
Her’i strika
Adapta
Te leu den siglo 20 na Kòrsou tabata usa her’i strika pa strika kabei. Den e tempu ei kabei lizu tabata un ideal di beyesa riba e isla. E téknikanan di stret kabei a desaroyá den peña pa strika kabei i e uso di métodonan di stret kímiko ku a kambia e struktura básiko di e kabei. Den fin di añanan 60 e estilonan di kabei a kambia pasobra Kòrsou a kuminsá aseptá un standarte di beyesa mas natural. Awendia ainda damanan yòn afrokurasoleño manera Nathifa Martina ta enfrentá un kaminda largu i personal pa loke ta trata e ekspreshon di beyesa i identidat pa medio di estilo di kabei.
Listen to the podcast
2:27 min
"Di loke ami a tende, hendenan tabata keinta e heru anto literalmente strika nan kabei."
- Nathifa Martina
Mi nòmber ta Nathifa Martina. Mi opheto ta un heru di strika antik. Di loke ami a tende – no ku ami ni mi mama a hasi’é nos mes – ta ku hende tabata usa e her’i strika, nan tabata keint’é anto literalmente strika nan kabei. Ami nunka a stret mi kabei. Dia mi tabatin 14 aña mas o ménos mi mama a bisami ku nos por a bai hasi un tratamentu ku tabata yama wetlook sigun mi pero te ei mi a yega. Tin hopi otro opshon pero ami no a hasi niun di nan. Ora bo yega na e edat di tuma bo mes desishonnan bo ta skohe kiko pa hasi ku bo kabei. Hopi hende ku a stret nan kabei den pasado a yega na e punto ku nan ta disidí konsientemente pa kòrta tur kos anto kuminsá di nobo. Anto e ora ei bo ta laga bo kabeinan krese natural. Bo ta aseptá ken bo ta. Bo ta aseptá bo kabei i bo ta aseptá bo identidat. No ku bo no a hasi esei promé pero esaki ta realmente un proseso ku ta hiba na identidat.





